U današnjem svijetu koji se ubrzano mijenja, neformalno stečena znanja i vještine nerijetko postaju jednako važna kao i ona stečena u učionici. Savremeno tržište rada sve više traži fleksibilnu, kompetentnu i prilagodljivu radnu snagu, dok obrazovni sistemi nastoje odgovoriti na te zahtjeve i to ne samo kroz formalno školovanje, već i kroz prepoznavanje znanja i vještina stečenih radom i životnim iskustvom.

U Bosni i Hercegovini danas živi veliki broj ljudi koji su kroz godine rada, volontiranja i životnog iskustva stekli različite vještine i znanja – ali bez formalne potvrde o tome. Upravo njima, ali i svima koji žele da unaprijede svoje karijere i iskoriste svoje potencijale, namijenjena je komponenta „Vrednovanje neformalnog obrazovanja i informalnog učenja (VNOIU)“ u okviru projekta  „EU za stručno obrazovanje i priznavanje vještina u BiH“.

Cilj aktivnosti u okviru spomenute komponente je jasan – prepoznati i potvrditi znanja stečena izvan učionice, ojačati vezu između obrazovanja i tržišta rada te doprinijeti stvaranju konkurentnije ekonomije i usklađivanju obrazovnih sistema u BiH sa savremenim evropskim standardima.

O dosadašnjim rezultatima, izazovima i značaju ovog procesa za građane i obrazovni sistem razgovarali smo s Jasminkom Marković, višom eksperticom i voditeljicom projektne komponente za vrednovanje neformalnog obrazovanja i informalnog učenja u BiH.

- Jesen je2025, a naš projekat EU za stručno obrazovanje i priznavanje vještina u BiH, zajedno sa svojim komponentom Vrednovanje neformalnog obrazovanja i informalnog učenja (VNOIU) na čijem čelu se nalazite, ušao je u treću godinu implementacije. Možete li nam reći nešto više o glavnim aktivnostima i ključnim postignućima koja je projektni tim, zajedno sa svojim partnerima, ostvario u ovoj oblasti tokom prethodnih godina?

U ovoj godini implementacije projekta, projektna komponenta koja se odnosi na aktivnosti  vrednovanja neformalnog obrazovanja i informalnog učenja (VNOIU) postala je ključna jer se ostvarivanjem predviđenih aktivnosti uspostavljaju noviteti koji doprinose fleksibilizaciji i unapređenju sistema stručnog obrazovanja i obuke u Bosni i Hercegovini. Da budem kokretnija, naš fokus u proteklim godinama bio je stvaranje temelja za funkcionalan i održiv sistem VNOIU koji omogućava pojedincima da formalno potvrde znanja i vještine stečene kroz rad, volontiranje i druga iskustva izvan formalnog obrazovanja.

Tokom ovog perioda postignuti su važni rezultati: razvijen je sveobuhvatan Vodič za VNOIU koji jasno definiše principe i procedure, te standarde i korake u procesu uspostavljanja sistema VNOIU, ali i uloge savjetnika i procjenjivača u ovom sistemu. Razvijena je obuka kroz koju će se obučiti više od 180 budućih savjetnika i procjenjivača, od kojih će neki imati i ulogu da dalje šire znanje stečeno na obuci i tako će predstavljati održiv sistemski resurs za obučavanje svih onih koji u budućnosti budu želeli da postanu savjetnici ili procjenjivači. Izabrane su i četiri lokacije na kojima će se odabrati škole u kojima će se provoditi testiranje VNOIU sistema.

Najviše me raduje što je kroz projekat uspostavljena intenzivna saradnja ključnih institucija obrazovanja, predstavnika tržišta rada i drugih partnera, te da je zajednički osmišljen VNOIU sistem nešto što će ostati i nakon projekta jer smo svi saglasni da ova aktivnost nije samo projektna već da je suštinska i istinski reformska, ona koja otvara nove mogućnosti ljudima u BiH.

- Zašto je bilo bitno uvrstiti VNOIU komponentu u ovaj projekat? Koji je generalni značaj ovog procesa za BiH, i šta su mu osnovni ciljevi i svrha?

Uvrštavanje VNOIU komponente u ovaj projekat bilo je ključno, jer upravo ona predstavlja most između učenja u različitim okruženjima i formalnog sistema kvalifikacija. Time BiH odgovara na potrebe modernog tržišta rada i stvara nove prilike za sve koji žive u njoj,  posebno nezaposlene, osobe u procesu prekvalifikacije, predstavnike osjetljivih grupa, odnosno sve one sa dugogodišnjim radnim iskustvom bez formalnog certifikata.

Ukratko rečeno, u BiH postoji veliki broj ljudi koji godinama rade, imaju vještine, ali nemaju fomalnu diplomu ili certifikat. Učešćem u VNOIU oni dobijaju priliku da formalizuju sve što su naučili tokom života i rada čime se priznaje da oni ne polaze od nule – ta ideja je srž ovog procesa.

- Zbog čega je važno uskladiti sistem stručnog obrazovanja i obuke u BiH sa EU i međunarodnim obrazovnim trendovima? Zašto EU podržava teme kao što su obrazovanje i zapošljavanje?

Usklađivanje sa evropskim politikama i praksama nije samo tehnički zahtjev, već strateško opredjeljenje BiH. Usklađivanje sa EU standardima nije formalnost, već konkretna podrška građanima – posebno nezaposlenima, mladima koji su napustili sistem obrazovanje bez sticanja kvalifikacije, ženama, migrantima i mnogim drugima. Evropska unija prepoznaje značaj cjeloživotnog učenja i pristupa kvalifikacijama baziranog na dokazanim kompetencijama – što je posebno važno danas, u vremenu ubrzanih promjena i sve veće potrebe za fleksibilnim karijernim putevima. Stoga je jasno da EU poručuje: učenje se dešava svuda i čitav život. Mi želimo da BiH bude dio te priče.

- Takođe, ove jeseni projekat je u saradnji sa svojim partnerima, otpočeo i kampanju kojom želi približiti značaj procesa VNOIU i široj javnosti. Zašto mislite da je to bitno?

Tačno, pokrenuta je i informativna kampanja, jer je važno da građani, poslodavci i obrazovne institucije razumiju mogućnosti i vrijednost procesa VNOIU. Podizanje svijesti i promjena percepcije predstavljaju ključne korake ka prihvatanju ovog sistema u društvu.


- Svaki poduhvat nosi sa sobom izazove, pa i rad na ovoj komponenti. Koji su bili glavni izazovi sa kojima ste se susreli i koje ste uspjeli prevazići u proteklim mjesecima?

Naravno, proces nije prošao bez izazova – od potrebe za harmonizacijom među različitim administrativnim nivoima, činjenice da nisu u svim administrativnim jedinicama kurikulumi/nastavni programi zasnovani na standardima kvalifikacija što je neophodno za VNOIU, do upoznavanja svih važnih aktera o suštini VNOIU kao do tada nepoznatom aspektu stručnog obrazovanja i razumijevanja da je neophodno vršiti izmjene u zakonodavstvu. Međutim, kroz snažnu saradnju svih aktera, podršku stručnjaka i posvećenost partnera, ovi izazovi su uspješno prevaziđeni.

-  Karakteristika ovog projekta je da se provodi kroz intenzivan rad i saradnju velikog broja učesnika iz brojnih institucija u BiH. Predstavnici tih institucija su članovi različitih projektnih radnih grupa (RG) koje zajednički donose sve odluke, raspravljaju o važnim pitanjima, razvijaju različite materijale i instrumente. Recite nam nešto o radu RG za VNOIU na čijem čelu se nalazite, zašto je ova saradnja važna?

Radna grupa za VNOIU pokazala je primjer uspješnog multisektorskog dijaloga: obrazovne institucije, predstavnici tržišta rada, pedagoški zavodi i eksperti zajednički su usklađivali rješenja i razvijali instrumente, što je stvorilo osjećaj zajedništva, povjerenja i zajedničkog cilja.

- Završetak projekta planiran je za sredinu septembra 2026. godine. Kojim konkretnim rezultatima u okviru VNOIU komponente se nadate do tada, naročito u pogledu naslijeđa koje će nakon završetka projektnih aktivnosti ostaviti  bh. obrazovnom sektoru i ostalim korisnicima?

Do završetka projekta u septembru 2026. očekuje se da BiH dobije testiran model VNOIU spreman za širu primjenu, obučene savjetnike i procjenjivače, te jasne procedure i standarde. Najveće naslijeđe ovog procesa biće stvaranje sistema koji ljudima otvara vrata ka priznavanju njihovih stvarnih kompetencija i karijernom napredovanju – a time i modernizacija obrazovanja i tržišta rada u Bosni i Hercegovini.